Godina milosrđa
30. November 2015.
Foto:
Ansa

Braćo svećenici, redovnici i redovnice, dragi Božji narode!

Papa Franjo svojim je apostolskim pismom „Misericordiae vultus” - Lice milosrđa, 11. travnja 2015., najavio izvanrednu Svetu godinu milosrđa. Ta godina započinje na svetkovinu Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2015., a završava na svetkovinu Krista Kralja, 20. studenoga 2016. U našoj mjesnoj Crkvi, kao uostalom u svim partikularnim Crkvama svijeta, Izvanrednu Svetu godinu milosrđa započinjemo na Treću nedjelju Došašća - ujedno i Nedjelja Caritasa -  13. prosinca ove godine.

Mi biskupi BK BiH, sabrani na 65. redovito zasjedanje od 3. do 5. studenoga 2015. u Sarajevu, svjedočeći međusobno zajedništvo i jedinstvo naših mjesnih Crkava s cijelom Crkvom Kristovom, u sinovskoj odanosti i poštovanju prema Svetomu Ocu, pozvali smo sve vas, članove naših nad/biskupija, da se svi odazovemo glasu prvosvećenika Franje i zajedno s cijelom Crkvom slavimo milosno vrijeme – Svetu godinu milosrđa. Pozvali smo vas na ovo hodočašće milosrđa, jer milosrđe je cilj koji treba postići a koji zahtijeva povjerenje i žrtvu; milosrđe je put na kojem nema osude i klevete, ljubomora i zavisti; milosrđe je oruđe praštanja.„Stoga, u ovoj Svetoj godini milosrđa otvorite svoja srca životnim periferijama, donoseći utjehu i solidarnost onima koji, u današnjem svijetu, doživljavaju nesigurnost i patnju, mnogobrojnoj braći i sestrama lišenima ljudskoga dostojanstva. Na taj se način može ukloniti smetnja ravnodušnosti koja često vlada i iza koje se krije licemjerje i egoizam“, kako istaknu papa Franjo u pismu Lice milosrđa.

Ovom Okružnicom želimo dati neke konkretne smjernice za slavlje Izvanredne godine milosrđa u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, i za slavlje samoga otvaranja i za cio tijek Jubileja, ostavljajući uvijek svakomu napose, osobito živim župnim zajednicama, da se ne daju preteći u milosrđu.

Vrata milosrđa. Na svetkovinu Bezgrješnoga začeća bit će otvorena Sveta vrata Vatikanske bazilike i postati Vrata milosrđa. Na Treću nedjelju Došašća, 13. prosinca, otvorit će se Sveta vrata Lateranske bazilike a potom i na drugim papinskim bazilikama. Papa je Franjo odredio da se u svim partikularnim Crkvama po svijetu, u katedralama i konkatedralama, svetištima i crkvama od posebne važnosti, otvore Vrata milosrđa, tako da se Jubilej može slaviti i na mjesnoj razini „kao vidljivi znak zajedništva cijele Crkve” (br. 3). Tako bi svi oni koji kroz ta vrata uđu, mogli iskusiti ljubav Boga koji tješi, oprašta i nadu daje.

Za područje naših biskupija određujemo da u dvjema Gospinim katedralama: Marije Majke Crkve i Kraljice neba i zemlje u Mostaru i Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju te u dvama biskupijskim svetištima: Presvetoga Srca Isusova u Studencima i Kraljice Mira na Hrasnu otvore Vrata milosrđa u župnim i samostanskim crkvama: Sv. Petra i Pavla u Mostaru, Sv. Ante na Humcu, Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu, Sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu - duvanjska župa i Sv. Ivana Krstitelja u Konjicu. Osobno ću, s Božjom pomoću, otvoriti Vrata milosrđa u katedrali u Mostaru, a kao osobne delegate da otvore Vrata i Godinu Božjega milosrđa u spomenutim crkvama imenujem:

don Željka Majića, generalnoga vikara na Humcu,

fra Miljenka Šteku, provincijala, u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru,

don Antu Luburića, trebinjskoga dekana u Trebinju,

don Ivana Štironju, ravnatelja Papinskih misijskih djela, na Hrasnu,

don Ivu Šutala, humačkoga dekana u Studencima,

fra Stipu Bišku, širokobriješkoga dekana na Širokom Brijegu,

fra Vinka Kureviju, duvanjskoga dekana u Tomislavgradu i

fra Vlatka Soldu, župnoga upravitelja u Konjicu.

Pozivamo na što veće sudjelovanje, ne samo vjernika dotičnih župa, nego i susjednih te po mogućnosti, ako to pastoralno-liturgijske obveze dopuštaju, i okolnih svećenika.

U svim ostalim župama neka se na pučkim misama također molitveno otvori Godina milosrđa. Obred otvaranja u prilogu.

Posebni dani milosrđa u pojedinim župama i potpuni oprost. Pozivamo sve župnike da u povjerenim im župama u okviru pripreme i na sam dana župnih Titulara ili Patrona organiziraju devetnice, trodnevnice, duhovne obnove ili pučke misije, i to na takav način da ti pučki misionari budu navjestitelji radosti oproštenja. U našim biskupijama svi svećenici s ispovjednom jurisdikcijom imaju ovlast opraštanja grijeha abortusa. Papa je najavio kako će u pojedine biskupije poslati misionare milosrđa (br. 18). To će biti svećenici s ovlastima da opraštaju kazne koje su pridržane Apostolskoj Stolici. O njihovu dolasku i mjestu djelovanja bit ćete naknadno obaviješteni, kada se ova ideja i na razini opće Crkve razradi i definira.

U prigodi slavlja Naslovnika crkve ili župe (Osobe Presvetoga Trojstva) ili Patrona župe (Sveci i Svetice Božje) moći će se zadobiti potpuni oprost, a u gore navedenim crkvama uvijek prigodom osobnih ili župnih hodočašća.

Staleške duhovne obnove, kateheze i propovijedi i karitativno djelovanje. Papina je izričita želja, gotovo vapaj: „Kako samo želim da nadolazeće godine budu prožete milosrđem, da bismo išli ususret svakoj osobi, noseći Božju dobrotu i nježnost! Neka do svih, i vjernika i onih koji su udaljeni od vjere, dopre balzam milosrđa kao znak Božjega kraljevstva već prisutna među nama!“ (br. 5). Stoga neka župne zajednice – posebno njihovi voditelji i članovi – tijekom Godine Božjega milosrđa imaju snage i ljubavi suočiti se s cijelim nizom izazova u organiziranju duhovnih obnova, u katehezama i propovijedima, a posebno u karitativnom djelovanju. I jednako s obzirom na dublje ukorjenjenje u Božju riječ po jačoj pripravi za što plodnije slavlje svetih sakramenata inicijacije: krštenja, potvrde i pričesti, sakramenta pomirenja i bolesničkoga pomazanja, sakramenta ženidbe i svetoga reda kao i  pojačanjem karitativna djelovanja – i to ne samo u ublaživanju potreba i patnja mnogih oko nas, nego i u zauzimanju oko otklanjanja uzroka nepravdi, patnji, siromaštva i bolesti.

Neka naša župna i hodočasnička središta ožive milosrdnim činima duhovne obnove i konkretne evanđeoske ljubavi. Neka se uzdižu naše molitve za obitelji, posebno one pogođene životnim poteškoćama i stanjima, za nova duhovna zvanja, za mir i slogu u obitelji, u Crkvi i društvenoj zajednici. Neka se nitko ne osjeti ostavljenim ili na periferiji, jer Kristovo milosno Lice želi se po nama očitovati svakomu. Jubilej milosrđa jest izvanredna prigoda i poziv da svi mi u Crkvi u praksi provodimo tjelesna djela milosrđa: gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, stranca primiti, bolesna dvoriti, utamničena pohoditi i mrtva pokopati, kao i duhovna djela milosrđa: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Boga moliti.

Korizma i „24 sata za Gospodina“. Svaka je korizma povlašteno vrijeme Božjega milosrđa. Korizmu u ovoj Jubilarnoj godini trebamo proživljavati i slaviti intenzivnije u molitvi i postu, u pokori i ljubavi. Papa poziva da se cijela Crkva ujedini u molitvi Dvadeset i četiri sata za Gospodina (br. 17), koja će se, kako je planirano, održati u petak i subotu prije četvrte korizmene nedjelje.

Već je ustaljena i svake hvale vrijedna praksa da župe Trebinjsko-mrkanske biskupije svake korizmene nedjelje, prema rasporedu, hodočaste na Hrasno. Pozivamo i ostale vjernike iz naših župa da im se pridruže. 

Hodočašća. U Godini vjere organizirali smo veliko biskupijsko hodočašće na grobove Apostolskih prvaka u Rim. Stoga u ovoj Godini ne planiramo takvo biskupijsko hodočašće. Trenutačne političke i sigurnosne prilike ne savjetuju hodočašće u Svetu Zemlju. Svakoj župnoj zajednici i dekanatu ostavlja se na slobodnu procjenu i sukladno mogućnosti da organiziraju hodočašća u spomenuta mjesta ili druga svetišta. A pozivamo sve župnike da organiziraju hodočašća u katedrale te naznačene crkve i biskupijska svetišta. Kao znak našega crkvenog zajedništva neka župe Mostarsko-duvanjske biskupije organiziraju hodočašća u mostarsku stolnicu, posebno za biskupijski patron sv. Josipa i naslov Gospine katedrale – Mariju Majku Crkve, a župe Trebinjsko-mrkanske biskupije za slavlje Rođenja Blažene Djevice Marije i sv. Mihovila, zaštitnika Trebinjske biskupije.

Bog, bogat milosrđem , po zagovoru Blažene Djevice Marije – Majke milosrđa, udijelio vam milost da u ovoj Svetoj godini ponovno otkrijete radost Božje milosrdne ljubavi.

 

+ Ratko Perić, biskup

POVEZANI ČLANCI

04. svibnja 2017
Biskup Ratko Perić
28. velj 2017
Biskup Ratko Perić
09. velj 2017
Biskup Ratko Perić

NAJČITANIJE

04. svibnja 2017
Biskup Ratko Perić
28. velj 2017
Biskup Ratko Perić
09. velj 2017
Biskup Ratko Perić